Vrste pingvina

Carski pingvin

Carski pingvin (lat. Aptenodytes forsteri) je najveća i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktici. Carskog pingvina ne bi trebalo miješati s njihovom bliskom vrstom, kraljevskim pingvinom. Prema posljednjoj procjeni IUCN-a, populacija carskih pingvina je blizu ugroženosti jer se zbog topljenja leda i porasta razine mora smanjuje površina pogodnih staništa vrsta.

Ove vodene ptice imaju značajne razlike od drugih sličnih vrsta - to su ne samo prilično velike veličine, već i nesposobnost ovih ptica da samostalno grade gnijezda. Inkubacija jaja provodi se pomoću posebne kožne sklopive vrećice koja se nalazi na trbuhu (ovaj je preklop prisutan i u mužjaka i kod žena).

Opis

Mužjak i ženka jednake su visine i težine. Visoki su 122 centimetra, a teži između 27 i 37 kilograma. Krila i glava crne, trbuh bijele, leđa plavkasto-siva, a područje grla žutonarančaste boje. Kao i svi pingvini, neletač je, krupnog tijela i malih krila.

Hrani se ribama i račićima, ali i krilom i hobotnicama. U lovu, ispod vode može se sadržati više od 18 minuta i spustiti se na dubinu od 535 metara. Hemoglobin im je neobično strukturiran i dopušta čak i nisku razinu kisika. Ženka polaže jedino jaje, koje grije mužjak dok ženka ide premo moru i lovi ribe; oba roditelja brinu se oko mladunca u svojoj koloniji. Roditelji mlado hrane na svaka tri ili četiri dana. Carski pingvin obično živi 20 godina u divljini, ali neke jedinke dožive i do 50 godina.

Da se ne bi smrzli u ledenoj vodi, carski pingvini imaju nekoliko slojeva gustog perja i debeo sloj potkožnog sala. Kada stoje na ledu, poseban krvotok održava unutrašnju toplinu krvnih žila i na taj način sprječava gubitak topline preko kože. Mladunci carskog pingvina su prekriveni debelim slojem paperja svjetlosive boje. Njihovo paperje održava toplinu tijela, jer mladunci nisu sposobni sami održavati temperaturu svog tijela.

Patuljasti pingvin

Patuljasti pingvin (lat. Eudyptula minor), najmanja je vrsta pingvina, rasprostranjena uz obale Australije i Novog Zelanda te jedna od dvije vrste iz roda Eudyptula. Poznat je i pod nazivima mali plavi pingvin i vilinski pingvin na engleskom te kororā na maorskom jeziku.

Opis

Patuljasti pingvin može narasti 30-41 cm u visinu, dok mu težina iznosi od 1 do 1.5 kilograma. Oba spola jednako su obojena - imaju plavosiva leđa i bijeli trbuh. Kljun, 3-4 centimetra dug, također je plave boje. Poput većine morskih ptica, životni vijek patuljastog pingvina je dug te iznosi 6,5 godina u prirodi, ali čak 25 u zatočeništvu. Mali pingvin (Eudyptula albosignata), nastanjen na istoku novozelandskog Južnog otoka, u novije se vrijeme smatra tek podvrstom patuljastog pingvina.

Patuljasti pingvin rasprostranjen je uz južnu obalu Australije (države Zapadna Australija, Južna Australija, Victoria i Tasmanija) te uz obale Novog Zelanda. Nekoliko jedinki patuljastog pingvina viđeno je uz obale Južne Afrike i Čilea, no radi se tek o zalutalim životinjama. Populacija patuljastog pingvina je procijenjena na oko milijun jedinki, ali s trendom opadanja (u posljednjih 10 godina pad od 30%) zbog kojeg je vrsta na rubu ugroženosti.