Razumjevanje ponašanja mačaka

U novije vrijeme mačke su postale najčešći kućni ljubimci u svijetu i u tome su preuzele prioritet psima. Smatra se da je razlog tome vjerovanje ljudi da je držanje mačaka kao kućnih ljubimaca jednostavnije. Zbog toga je važno imati na umu specifične potrebe koje mačke imaju kao vrsta, prepoznati ih kroz njihovo ponašanje i time doprinijeti kvalitetnom odnosu mačke i vlasnika.

Domaće mačke (Felis catus) su društvene životinje. Na mjestima gdje ima dovoljno hrane, kao što su farma, smetište, ili ljudski dom, one će živjeti u zajednici. Obično zajedno žive ženke srodnice, majka s kćerima ili sestre. U takvim obiteljskim zajednicama ženke pomažu jedna drugoj u odgoju mladih, doje mlade jedna od druge te čak pomažu kod poroda. Mužjaci mogu živjeti sa ženkama, ili lutaju samostalno od jedne ženske obitelji do druge. Oni koji ostaju sa ženkama nisu agresivni prema mladuncima, a mogu se s njima i igrati. Mačje obitelji teško prihvaćaju nove članove.

Ponašanja kojima mačke pokazuju svoju društvenost uključuju pozdravljanje dodirivanjem nosova, spavanjem zajedno (i kada je vruće, i kada ima slobodnih mjesta), zajedničkom igrom, međusobnim timarenjem i čišćenjem te kada se „postružu“ jedna uz drugu. Ta ista ponašanja mačke koriste kada se druže s ljudima.

Mačke se često glasaju na jedan od tri osnovna načina: predenjem, frktanjem i mijaukanjem. Mijaukanja ima različitih vrsta. Zanimljivo je da se u istraživanjima se pokazalo da ljudi slabije mogu razumjeti zbog čega mačke mijauču nego zašto psi laju. Ljudi koji imaju više iskustva s mačkama bolje ih razumiju.

Za mačju komunikaciju važan je rep. Položajem i pokretima repa mačke pokazuju svoje raspoloženje i namjere. Zna se da kada jedna mačka prilazi drugoj s uzdignutim repom, time pokazuje svoje prijateljske namjere.

Svatko tko proveo neko vrijeme s mačkama mogao je vidjeti njihove napola zatvorene oči, koje je pratilo sporo treptanje. Naravno, ne uvijek, nego u posebnim situacijama, kada su opuštene i zadovoljne. Zbog toga je ovakvo ponašanje tumačeno kao njihov smijeh.

Mace se vole pohvaliti svojim ulovom tako da pred vlasnika donesu mrtvog miša, pticu ili kukca. Bihevioristi imaju nekoliko teorija zašto to rade. Jedna je ta da mačka oponaša ponašanje svoje mame koja je donosila mrtvi plijen dok je bila mačić.

Mačka možda želi podijeliti svoj plijen s vlasnikom kako bi mu zahvalila što ju hrani ili želi podijeliti svoj uspješan lov s njime i dati do znanja da ga smatra svojim prijateljem. Naime, za divlje mačke specifično je da višak hrane koji im nije potreban odnesu drugim članovima svoje kolonije, naročito mladuncima i majkama koje doje.

Važno je ne kažnjavati mačku kada vam donese plijen jer je takvo ponašanje dio njezine prirode.

Problemi u ponašanju na koje se vlasnici najčešće žale su agresivno ponašanje mačaka prema ljudima ili drugim mačkama, uriniranje izvan mjesta predviđenih za to, brušenje noktiju na namještaju, te strašljivost. Svi ovi problemi u ponašanju mogu se izbjeći odgovarajućom socijalizacijom, te pažljivim rasporedom mačjih zahoda i mjesta za brušenje noktiju.

Neke mačke, osobito mačići, razviju lošu naviku griženja kućanskih predmeta. To meže značiti instiktivni refleks, ali ovakvo ponašanje izvan kuće može biti smrtonosno. Sakrijte žvakaće mete ili stavite na njih uže sa okusom, mirisom. Uže npr. može biti zamotan obostranom ljepljivom trakom ili nasprejana s ružnim mirisom. Mačkama je također potrebno osigurati dovoljno prilika za igru. Trening s poslasticama može biti oblik igre između mačke i vlasnika.