Malware
Malware je zajednički naziv za štetne ili maliciozne programe koje prevaranti koriste kako bi pristupili vašim računalima. Takvi su programi obično skriveni u privicima ili besplatnom sadržaju. Koriste se za niz nezakonitih radnji kao što su krađa osobnih podataka, brisanje ili oštećivanje podataka, stvaranje botnet mreža (mreža zaraženih računala) i zaobilaženje sigurnosnih programa.
Postoji cijeli niz različitih štetnih programa, uključujući viruse, trojance, špijunske programe (spyware)/reklamne programe (adware) i programe za zastrašivanje (scareware).
Neki od štetnih programa:
- Virusi
Virusi su mali računalni programi koji se mogu sami kopirati i širiti na ostala računala. Neki od njih su relativno dobroćudni, jednostavno Vam prikazuju poruku, ali ima i onih koji su izrazito zlonamjerni i dovode do toga da programi ne funkcioniraju kako treba, da se datoteke uništavaju, a hard diskovi ponovo formatiraju.
- Računalni crvi
Nasuprot inficiranju relativno malog broja datoteka, crvi velikom brzinom inficiraju cijelo računalo. Na primjer, Slammer worm koji je bio usmjeren na poznatu ranjivost unutar baze podataka Microsoft’s SQL Servera zarazio je preko 95% računala koji su bili povezani na internet u roku od deset minuta od trenutka kad je poslan, onemogućivši rad fiskalnih kasa u supermarketima i Banci Amerike.
- Trojanci
Trojanci su zlonamjerni softveri koji su maskirani tako da izgledaju kao nešto što korisnik možda želi instalirati, a zatim obavljaju nepredviđene radnje – najčešće omogućuju pristup računalnim botovima preko zadnjih vrata računala. Bot (skraćeno od robot) je zlonamjerni program koji se prikriveno instalira na računala povezana na internet. Ovakva računala mogu kontrolirati treće strane, a da vlasnici računala toga nisu ni svjesni.
- Računalni špijuni
Računalni špijuni vrsta su zlonamjernog softvera koji se instalira na računalu, bez znanja vlasnika da bi prikupio njegove privatne podatke. Računalni špijun obično je sakriven od vlasnika da bi prikupio podatke o internet interakcijama, pritiscima na taster (poznato kao i keylogging), lozinkama i drugim vrijednim podacima.